LovranQR

Spomen ‑ ploče posjete saskoga kralja Fridriha II. Augusta

U 19. stoljeću Lovran je zbog svog položaja između mora i Učke, ugodne klime i ozračja mirnog života bio privlačan za trgovce, idealiste i avanturiste. Između brojnih znanstvenika i ljubitelja prirodnih ljepota ističe se i ime saskog kralja Fridriha II. Augusta (1797.–1854.), koji je na prijestolje stupio godine 1836. naslijedivši svog strica Antona.

Unatoč političkim previranjima kojima je obilovala tadašnja Njemačka, "sretni kralj", kako ga nazivahu, nekoliko je puta kao vrstan botaničar boravio na Učki i u Lovranu. Osobito ga je zanimalo ljekovito bilje, a dva njegova dolaska posebno su značajna za ovaj kraj. Prvi je put 1838. kralj putovao brodom uz obalu Jadrana, od Trsta do Budve, a na povratku se brod usidrio u Martinšćici, odakle je kralj sa svitom kočijom nastavio put. Posjetio je Rijeku, Kastav, Volosko i Matulje. Tom prigodom put su nastavili do Poklona, a dalje pješke do vrha Vojak. Zbog jakog je nevremena njegovo botaničko istraživanje Učke prekinuto pa je put do Trsta nastavljen kočijom.

Drugi kraljevski posjet (1845.) ovim krajevima bio je mnogo značajniji. Poslije jednog istraživačkog planinskog putovanja kralj Fridrih, u društvu hrvatskog pukovnika barona Josipa Jelačića, kasnijeg bana Hrvatske, ponovio je svoja botanička istraživanja na Učki te se, kako je zabilježeno u izvješćima, zbog velikih vrućina spustio u Lovran. Počinuo je u hladovini lovranske razgranate ladonje, o čemu svjedoče dvije kamene ploče na zidu Vile „Istria“. Prva je pisana talijanskim jezikom, a dao ju je izraditi i tu ugraditi Francesko Saverio Lettis, lovranski načelnik i pripadnik ugledne pomorske obitelji.

Na ploči piše: “11. lipnja 1845. – Fridrih August, Kralj Saske, revan, osobit, slobodouman, poklonik botaničkih nauka, nakon ponovnog posjeta Učki, nakratko se ovdje odmarao i svojim srdačnim i nježnim duhom pridobio je srca Lovranaca. Da se visokog gosta zadrži u trajnoj i zahvalnoj uspomeni. F. S. Lettis.”

Na drugoj ploči, koja je pisana latinskim jezikom, a vjeruje se prema oštećenjima da je i starija, iako joj se pridaje isti datum, zapisano je: “Fridrih, sretni Kralj Saske pod tom je ladonjom sjedio 11. lipnja 1845. g.”