• hrvatski
  • english
  • deutch
  • italiano
Župna crkva Sv. Jurja

Župna crkva Sv. Jurja

Župna crkva Sv. Jurja Mučenika prvi se put spominje 9. svibnja 1410. godine u oporuci lovranskog župnika Radena. Njezin najstariji dio, romanički temelj pravokutnog svetišta, nastao je između XII. i XIII. stoljeća. U XIV. i XV. stoljeću, u doba gotike, svetište je natkriveno mrežastim svodom i oslikano zidnim slikama.

Najveći dio fresaka izveli su majstori radionice Vincenta iz Kastva. Među značajnijim su slikama prikaz Raspeća na sjevernom zidu te prizori mučenja sv. Jurja na donjem dijelu istočnoga zida. Na zidnim su slikama sačuvani brojni grafiti koji svjedoče o glagoljaškoj tradiciji u Lovranu. U doba baroka crkva je ojačana potpornim lukovima, vidljivima na južnoj strani, a postupnom dogradnjom sjevernih kapela sjedinjena je crkva i zvonik. Smatra se kako su dotad na mjestu današnjih bočnih kapela župne crkve najvjerojatnije postojale dvije zasebne crkvice, crkva Sv. Marije i crkva Sv. Matije Apostola. Oko 1700. uređen je prostor za orgulje i crkveni zbor. Novije povijesnoumjetničke analize zvonik župne crkve stilski određuju u renesansu i datiraju njegovu gradnju u XVI. ili najkasnije u početak XVII. stoljeća. Ispred prvotnog pročelja crkve, koje također u baroku poprima današnji izgled, postojao je trijem. Osim zidnih slika unutrašnjost crkve krasi glavni oltar Sv. Jurja (XVIII. st.) i krstionica (XVII. st.), a u bočnim kapelama drveni rezbareni oltari: oltar Antona Padovanskog (XVI. st.), oltar Majke Božje Karmelske (XVII. st.), oltar Sv. Križa (XVIII. st.).

Zanimljivost

Zamisli se, čovječe, nad glagoljaškim grafitom sačuvanim na freski: "To govore mrtvi živomu: Ča me gledaš, ale ča se čudiš, ale ne znaš da sam bil i ja čera kako si ti danas, a ti ćeš bit sutra kako sam ja danas. 1549. To pisa žakan Marko"